« Veljača 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 |
5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
26 | 27 | 28 | 29 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
U spomen na Karmen Milačić s profesoricom Katijom Zulim
„Knjige pročitane u djetinjstvu i mladosti nosimo dugo u sebi kao i sve doživljeno u to pretproljetno doba“ (Milačić, Karmen. 1992. Knjiga moje mladosti. Vartal 2/1. 68-70. )
Tema „Književnost bez granica“ i slogan „Pazi da ti riječ ne bude strana(c)“ u Mjesecu hrvatske knjige 2023., posvećenom prevoditeljskoj književnosti i književnim prevoditeljima, bili su izvrstan povod da našim učenicima organiziramo večer, tj. predavanje posvećeno životu i djelovanju vrsne hrvatske prevoditeljice Karmen Milačić.
Gost predavač bila nam je profesorica Katija Zulim, koja je u našoj školi provela cijeli svoj radni vijek kao profesorica matematike, a cijeli svoj život bila je povezana s Karmen Milačić jakim obiteljskim i emotivnim vezama. Profesorica Katija predstavila nam je nimalo lagan životni put Karmen Milačić, formalno školovanje i rad vezan uz književno prevođenje kao i druženje s najvećim hrvatskim, ali i talijanskim, književnicima. Pričali smo o početku njezine ljubavi prema knjigama i prvoj knjizi iz osobne biblioteke, o čemu je Karmen Milačić napisala članak „Knjiga moje mladosti“ objavljen u trogirskom Vartalu, o tome što sve saznajemo o njoj kad zavirimo u knjige iz njezine biblioteke, koje se zapravo nalaze na policama naše školske knjižnice. Naime, veze Karmen Milačić s rodnim gradom Trogirom uvijek su bile čvrste i nikad nisu ni prestale pa tako zahvaljujući upravo prof. Zulim, bogata knjižna ostavština Karmen Milačić darovana je našoj školi. Uz životne nedaće i borbe krasio ju je nesalomljiv i vedar duh , a brojne posvete u knjigama svjedoče da je itekako bila uvažena i poštovana na književnoj sceni. Vesna Parun je naziva „čarobnicom riječi“, Ljubo Stipišić naziva je „dobrim duhom Riječi“, a Dragutin Tadijanović oslovljava je s „moja prijateljica, moja prevoditeljica“…. Jedan dio posveta izložen je u školskoj knjižnici i svjedoci su o značaju knjige u životu Karmen Milačić kao i odnosima i vezama koje je uspostavila i razvila s brojnim književnicima i kao urednica i kao prevoditeljica.
Karmen Milačić imala je sve odlike vrsnih prevoditelja. Bogata osobna biblioteka govori nam o njezinoj načitanosti kojom je razvijala i obogaćivala i hrvatski i talijanski jezik, cjeloživotno je učila, široka opća kultura i životna iskustva, uz jezičnu izvrsnost i prevoditeljsku stručnost, bili su joj pravi saveznici u prevođenju. Književno prevođenje je zapravo stvaralački, umjetnički rad, a ne puko prepisivanje i zato i zahtijeva talent, umjetničku žicu i razvijen senzibilitet.
Nadam se da smo ovim predavanjem o Karmen Milačić uspjeli kod učenika pobuditi iskricu divljenja prema prevoditeljima kao osobama koje nam omogućavaju međukulturne dijaloge, a zajednicu čine bogatijom i otvorenijom.
Iz velike vatre, ruševina i dima, izašao je momak neobična kostima. Neki su se zakleli da su ga viđali prije - ali nitko, baš ga nitko poznavao nije. Misliti spreman, u kritici revan, odjeven po posljednjoj modi - čarolijom kakvu riječi jedino znaju, naučit će nas nešto o knjizi i slobodi. Ime mu je Perica, sloboda mu je mjerica!".
Autor vizualnog rješenja je dizajner Boris Kuk. (preuzeto od organizatora Noći knjige)
Ovogodišnja Noć knjige održavala se od 22. do 25. travnja, a organizira se povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava (23. travnja) i Dana hrvatske knjige (22. travnja) kako bi se pozornost skrenila na knjigu i čitanje, njihovu vrijednost i značenje za pojedinca i svijet. Tema je sloboda, tj. knjiga kao prostor slobode u nama.
U našoj školskoj knjižnici u ponedjeljak 25. travnja 2022., po povratku s proljetnih praznika, organizirali smo okrugli stol na temu slobode i ženskih likova u lektirnim naslovima (Antigona, Nora, Tena, Valpurga i Lucija Stipančić) te smo razgovarali o pitanju slobode u životu i djelima Marije Jurić Zagorke i Vesne Parun. One su pravi primjer žena koje su riječima i djelima prkosile društvenim okvirima i normama vremena i zbog toga su svoju slobodu skupo plaćale odbačenošću, pogrdama i životnim nedaćama. Spisateljicama je bio zatvoren put u visoko društvo njihovih muških kolega. "Vi ste uranili u svemu, i možda bi tek ovo bilo pravo vrijeme za vas; a mi smo tek danas svjesni koliko nam je potrebno ono što ste nam vi mogli dati" (P. Pavličić, Rukoljub: pisma slavnim ženama, 1995.) Ove godine obilježava se 100 godina od rođenja Vesne Parun, prve profesionalne hrvatske književnice, koja je od književnosti i za književnost živjela dok je zagorka prva hrvstska profesionala novinarka. U nizu ženskih imena dataknuli smo se i Molierea, francuskog komediografa čiju 400. godišnjicu rođenja obilježavamo ove godine, a on je svoj prostor slobode pronašao u farsi i satiri koristeći ih kao kritiku društva svojeg vremena, zbog čega je često bio izložen pritiscima i cenzuri. "Pa draža mi je glupa i ružna, a poštena,/no žena s mnogo duha, tankoćutna i strasna" citat je iz Moliereove komedije "Škola za žene",a mi se zapitali jesmo li kao društvo napredovali i je li se situacija promijenila u odnosu na 17. st. i koliko nam je tema rodne neravnopravnost zastrašujuće aktualna i danas.
U okruglom stolu sudjelovalo je desetak učenika naše škole, a organizatorica je školska knjižničarka Lucija Dražić-Šegrt u suradnji s profesoricama hrvatskoga jezika Sarom Belas i Marijom Radostić.
Naše dvije učenice svojim literarnim radovima sudjelovale su na natječaju "I nedovršeni svijet uznemirujem svojom slobodom" u organizacije HUŠK-a, a pod mentorstvom šk. knjižničarke. Radove možete pročitati ovdje.
Autor plakata je učenik Duje Ivica (3.b) koji uvijek rado svoj talent koristi u aktivnostima šk. knjižnice.
Mjesec hrvatske knjige u Godini čitanja odvija se pod sloganom "Ajmo HRVATI se s knjigom" i zato se i mi ovim plakatom posvećujemo hrvatskim autorima i njihovim djelima. Naša geografski mala Hrvatska ima iznimno dugu književnu tradiciju izraslu na temeljima Marka Marulića i veliko književno bogatsvo, baš kako je i Tin Ujević ispjevao u svom Oproštaju "Zbogom, o Marule! Pojti ćemo, poni/ Žaju imimo velu sunčenoga neba:/ Korugva nam ćuhta; gremo, mi puntari!". Pjesnik se oprašta od tradicije, čiji je najreprezentativniji predstavnik Marko Marulić, otac hrvatske književnosti. Osim "buntovnika" navedenih na plakatu i još mnogih drugih, koji predstavljaju hrvatske književne klasike koji su svojim književnim radom donijeli obrat u hrvatskoj lirici jer su tragali za nečim novim, danas na toj istoj književnoj tradiciji izrastaju i odmeću se novi puntari, hrvatski suvremeni autori koje vrijedno stvaraju i obogaćuju hrvatsku književnu scenu: Miro Gavran, Hrvoje Šalković, Davor Rastuhar, Jasen Boko, Olja Savičević Ivančević, Nada Topić, Maša Kolanović, Marina Vujčić, Jurica pavičić, Julijana Matanović, Renato Baretić, Kristian Novak i mnogi drugi hrvatski pisci i pjesnici. Ovaj navedeni poredak sasavim je slučajan, a vas dragi mladi čitatelji pozivam da dođete u knjižnicu i otkrijete svog najdražeg suvremenog autora.
Čitanje je ogledalo za razumijevanje samog sebe, prozor u svijet, u novo i drugačije. Čitanje nas mijenja, razvija naš mozak, a mijenjajući svoj svijet, mijanjamo društvo - to je kao širenje koncentričnih krugova. Danas, u vremenu u kojem dominiraju digitalni mediji, možda više nego ikad, kao društvo smo odgovorni osmišljavati i kreirati kulturu čitanja u novim uvjetima, s novim znanjima, metodama i pristupima čitanju.
Na dolje navedenom linku pogledajte kako naši učenici, pod mentorstvom prof. Sare Belas i motivacijom školske knjižničarke, predstavljaju pročitana (lektirna) djela. Bravo učenici i bravo prof. Belas!
https://drive.google.com/file/d/1a12oLOtPzbgpbQdP5TCQEPZue1JpLlz7/view?usp=sharing
Učenički plakati izloženi su u knjižnici.
Školska knjižnica u svom fondu ima nove naslove koji obrađuju tematiku čitanja, razvoja čitateljskog mozga, važnosti čitanja popularno-znastvenih tekstova i njegovanju sposobnosti dubinskog čitanja. Ako želite znati što znači biti pismen u ovo digitalno doba svakako pročitajte:
Maryanne Wolf, Čitatelju, vrati se kući
Anita Peti-Stantić, Čitanjem do (spo)razumijevanja
Anita Peti-Stantić, Putovanje u nepoznato
Anita Peti-Stantić: Znatiželja
Miha Kovač, Čitam da se pročitam!
Prenesimo dar čitanja svima!
PROMOTIVNI FILM O ŠKOLSKOJ KNJIŽNICI
PRAVILNIK O RADU ŠKOLSKE KNJIŽNICE
(multimedijalni uradak za projekt "Čitanjem do zvijezda" 2018. Riječ je o projektu Hrvatske mreže školskih knjižničara koja slavi knjigu, čitanost i načitanost, knjižnice i obrazovanje, promiče istraživački rad, timski rad, ali i individualni napor.
Učenica 4. c razreda Blaženka Miše, zahvaljujući školskim kolegama, na ulicama grada Trogira snimila je ispričala ljubavnu priču između Dore K. i Pavla G. (A. Šenoa: "Zlatarovo zlato"). Mentorica : Daniela Radan, prof.)
MINUTA ZA ČITANJE - čitateljski maraton 23. listopada 2020.
U sklopu Mjeseca hrvatske knjige 2020. i u organizaciji Hrvatskoga čitateljskog društva, 23. listopada odvija se maraton čitanja pod nazivom Minuta za čitanje. Program se provodi online s ciljem poticanja čitanja i pismenosti kroz popularizaciju čitanja iz užitka, ali i kao neizostavnog kulturnog sadržaja u životu svakog pojedinca.
Naš doprinos čitateljskom maratonu pogledajte OVDJE.
#minutazacitanje #mhk #hcd #razlistaj se
DAN DARIVANJA KNJIGOM 14. 2. 2021.
https://trogirskiportal.hr/plano-je-od-danas-postalo-bogatije-za-knjiznicu-na-otvorenom/
https://www.facebook.com/GradskiRadioTrogir/videos/483510399451139/
Sretni smo što smo bili dio projekta "Kućica za knjige" kroz volontersku akciju prikupljanja rabljenih i neoštećenih slikovnica. Hvala svim učenicima i kolegama koji su darovali slikovnice i obradovali trogirske mališane.
Razvijanje čitalačke pismenosti bitno je poticati od najranije dobi, jer "djeca koja čitaju, postaju ljudi koji misle."
DAN SIGURNIJEG INTERNETA (5. 2. 2021.)
DAN HRVATSKE KNJIGE (22. 4.)
Judita - neprolazna baština hrvatskoga naroda (prezentacija R. Jozić )
Priručnici za pripremu državne mature
Dragi maturanti, priručnike za maturu(biologija/ engleski/ filozofija/ kemija/ matematika/ politika/ povijest/ hrvatski/ fizika) u izdanju Profila možete prelistati ili besplatno preuzeti na sljedećem linku (na dnu stranice) https://www.profil-klett.hr/ucenje-na-daljinu ( 2. mj. 2022. na ovom linku priručnici više nisu dostupni, osim: Fizika)
Puno uspjeha na maturi!
I u svakom slučaju pogledajte savjete za pripremu i pisanje eseja na državnoj maturi na youtube kanalu - Lektire ukratko.
PROJEKT ČUVARI BAŠTINE: BALATURE MOGA GRADA 2021.
Prilog s Gradskog radija Trogir
Na Međunarodni dan muzeja, u utorak 18. svibnja 2021., u atriju Muzeja grada Trogira otvorit će se izložba radova učenika Srednje škole Ivana Lucića - Trogir Čuvari baštine: Balature moga grada.
Posjetite našu izložbu!
Novosti iz Muzeja grada Trogira
Suveniri - majice i torbe s motivima balatura
Naši učenici ovogodišnji su nositelji titule "Čuvari baštine"!
Među svim vrijednim nagradama preuzeli smo i rad akademskog kipara Ivana Pezera koje se zove "Ruka didova" i idućih godinu dana, sve do proglašenja novih "čuvara baštine", zauzima počasno mjesto u našoj školskoj knjižnici.
Čestitamo Centru izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije, svim školama koje su sudjelovale u projektu "Čuvari baštine" i zahvaljujemo svima koji su naš projekt "Balature moga grada" prepoznali i nagradili. Svi su svojim idejama zaista zaslužili da se zovu čuvarima baštine, čuvarima skrivenih blaga naših mjesta i gradova.
Hvala Muzeju grada Trogira i Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture i medija u Trogiru na uvijek ugodnoj suradnji i podršci!
Posebno zahvaljujemo našim učenicima, sudionicima projekta, koji su pokazali kreativnost, timski duh i spremnost na suradničko učenje.
Dragi naši, Martina, Marijeta, Kate, Valentina, Petra, Frane, Jakove, Antonio, Tajra, Filipe, Blaž, Duje, Danijela, Marta, Lucija, svi ste na svoj način doprinijeli osvojenoj tituli koristeći znanja, vještine i talente koje imate, a mi vam želimo da svakodnevno osvještavate sve svoje vrijednosti.
Vaše mentorice,
Nikolina Vukman, prof. eng. j. i Lucija Dražić-Šegrt, dipl. knjiž.